Prezentacija rezultata istraživanja Prehrambene navike odraslog stanovništva u Federaciji Bosne i Hercegovine

U prostorijama ANU BiH, 28.marta 2019. godine održana je press konferencija na kojoj su prezentirani rezultati istraživanja koje je proveo Federalni zavod za statistiku u suradnji sa Harvard T.H. Chan školom javnog zdravstva (Boston, SAD).

Ovo je bio prvi zajednički istraživački projekat Federalnog zavoda za statistiku i Univerziteta Harvard (Harvard T.H. Chan škole javnog zdravstva), koji je uspješno okončan na zadovoljstvo obje strane. Razvijen je model praćenja prehrambenih navika stanovništva (unosa mikro i makronutrijenata, vrsta hrane i namirnica, kao i kompletnih obrazaca ishrane) koji ne zahtijeva velike resurse (novčana ulaganja, ljudske kapacitete, stručnu opremu i vrijeme), te stoga može poslužiti kao primjer dobre prakse za druge zemlje u regionu i svijetu koje se suočavaju sa problemom ograničenih sredstava za razvoj tradicionalnih i skupih sistema za monitoring i nadzor. Kvaliteta ishrane odrasle populacije u Bosni i Hercegovini mjerena validiranim indikatorima za utvrđivanje kvalitete ishrane je u donjoj polovini ljestvice. Među vodećim razlozima za to su veliki unos bijelog hljeba i peciva, suhomesnatih proizvoda, slab unos ribe, orašastih plodova, mrkve i općenito nedovoljno raznovrstan unos voća i povrća. S druge strane, pozitivni poeni došli su od unosa mesa peradi (umjesto crvenog mesa), grahorica, kupusnjača, i korištenjem ulja (za razliku od čvrstih masnoća) pri kuhanju.

•  Indeks kvalitete ishrane bio je posebice nizak kod mlađih osoba, osoba koje nastanjuju južne dijelove zemlje, te neudatih/neoženjenih osoba. Zanimljivo je da je trend kvalitete ishrane opadao sa povećanjem potrošnje domaćinstva. Ovaj trend je u suprotnosti sa trendovima koje vidimo u razvijenim zemljama, ali je karakterističan za zemlje koje prolaze kroz epidemiološku i nutricionu tranziciju, koje često prate ekonomski razvoj zemlje.
• Rezultati Ankete su ukazali na:
  o jako nizak unos zdravih omega 3 polinezasićenih masti iz ribe i biljnih ulja;
  o relativno visok unos soli i zasićenih masti, posebice kod muške populacije;
  o nedovoljan unos provitamina i vitamina A, vitamina B6, vitamina C i vitamina D kod oba spola;
  o nedovoljan unos vitamina B2 i B12, cinka, folata, zeljeza, magnezija i dijetnih vlakana kod većeg dijela ženske populacije;
  o Zadovoljavajući unos bjelančevina, omega 6 kiselina i mononezasićenih masti, kao i vitamina B1, vitamina B3, vitamina E i fostora kod većine populacije, kao i željeza kod muškaraca;
• Preporučuje se:
  o konzumiranje masne ribe (npr. skuša, sardina, pastrmka) dva puta sedmično, kao i korištenje ulja repice bogatog omega 3 masnim kiselinama pri kuhanju. Omega 3 masne kiseline važne su za zdravlje srca, mozga i krvnih žila, kao i za razvoj mozga kod djece ;
  o nedosoljavanje hrane na stolu (uz napomenu korištenja isključivo jodirane soli u pripremi jela). Pretjeran unos soli jedan je od uzročnika povišenog krvnog pritiska i oboljenja srca i krvnih sudova ;
  o smanjenje unosa mesnih prerađevina i kajmaka. Pretjeran unos zasićenih masnih kiselina povezan je uz nastanak kardiovaskularnih oboljenja i šećerne bolesti tipa 2. Preporučuje se da se unos zasićenih masti zamijeni unosom nezasićenih masnoća iz orašastih plodova, biljnih ulja (npr. repičinog, maslinovog) te masne ribe (npr. sardine, pastrmke, skuše);
  o povećanje unosa dijetnih vlakana (namirmica koje sadrže cjelovite žitarice, voća i povrća) važnih za normalno funkcioniranje probavnog trakta;
  o konzumiranje orašastih plodova, npr. oraha, badema, lješnika i kikirikija, najbolje izaberite one pripremljene bez dodatka masnoće i soli;
  o smanjenje unosa bijelog hljeba i peciva i povećanje unosa hljeba i peciva od cjelovitih žitarica;
  o povećanje unosa cjelovitih žitarica i jela od žitarica, npr. smeđe riže, zobene i ječmene kaše, heljdine pure, pure od spelte;
  o konzumiranje što više vrsta voća i povrća, svih boja;
  o svakodnevno konzumiranje zelenog lisnatog povrća (kelj, špinat, blitva i sl.) i narandžastog voća (npr. narandža) radi unosa folata, posebice kod žena. Folati su neophodni za sprječavanje prenatalnog poremećaja Spina bifida. Pored folata prisutnih u hrani, zdravstvene institucije u Bosni i Hercegovini preporučuju da žene reproduktivne dobi uzimaju i folnu kiselinu u vidu dodataka ishrani (vitaminskih suplemenata);
  o preporučuje se redovno konzumiranje mrkve jeftinog i uvijek dostupnoga izvora beta-karotena, kako svježe, tako i u jelima (mnogi bh. recepti uključuju mrkvu, npr. supe, variva, jela sa mesom), kao i drugog tamnonarandžastog voća i povrća (marelica, dinja, bundeva);
  o preporučuje se svakodnevno konzumiranje citrusnog voća (narandža, limun, mandarina, grejpfrut) radi adekvatnog unosa vitamina C;
  o vitamin D je teško unijeti putem hrane, izuzev u namirnicama sa naknadno dodatim vitaminom D. Stoga se preporučuje u zimskim mjesecima uzimati vitamin D u obliku dodatka ishrani (uljne kapi ili kapsule);
  o Harvard TH Chan škola javno zdravstva kreirala je i „Tanjir zdrave ishrane“ koji ima za cilj da na jednostavan način obuhvati i prezentira sva trenutne upute za zdravu ishranu, zasnovane na rezultatima brojnih istraživanja. Preporučujemo da odštampate ovaj „Tanjir“ i zalijepite ga na svoj frižider kao lagan vodič za ishranu cijele obitelji.
  (web-link na https://www.hsph.harvard.edu/nutritionsource/healthy-eating-plate/translations/bosnian/).

S poštovanjem,

Odsjek za odnose javnošću i biblioteka

Federalni zavod za statistiku

Ul. Zelenih Beretki broj 26.

+387 (33) 407 018

+387 (33) 226 151

[email protected]